Bulabanda: un rasgo di influensha kongoles den nos kultura.

Share Embed


Descripción

Bulabanda: un rasgo di influensha kongoles den nos kultura. September 8, 2012 Republikando un artíkulo di e blòg Kared’e biná, ku mi a eliminá entretantu. Un di e kuentanan mas persistente den memoria di nos pueblo ta e leyenda di Afrikanonan sklabisá ku ta bula bai bèk Afrika despues di yega Kòrsou. Ta un leyenda masha persistente den kontinente di Amérika. E ta eksistí na otro islanan di Karibe, na Merka, na paisnan latinoamerikano. Kada region tin su variantenan konosí i su mes temanan spesífiko. Serka nos tin dos aspekto ku ta bolbe den kada variante. Unu ta ku esnan ku a kome salu no por a bula bai. Esaki ta resaltá konstantemente den e kuentanan ku grandinan a laga pa nos. Den Sambumbu # 1, p. 29 Brenneker ta menshoná esaki, ademas di un di dos punto: e echo ku ora e afrikanonan a mira hende maltratá baka na Kòrsou nan a disidí ku ta ora pa kue rumbo bèk pa kas.Un otro punto interesante ku a keda den memoria di pueblo ta ku un di e kasonan aki tabata na Seiroma, seru parti pariba di San Kristòf, kaminda nan a montoná piedra pa para ariba i bula bai. Brenneker ta menshoná (atrobe den Sambumbu #1, p. 29) ku e logá tabata yama Bulabai i ku despues a kambia e nòmber pa Bulabanda. Ora mi mira palabra asina, manera Bulabanda, ku no ta kuadra mashá ku papiamentu modèrno mi ta para ketu, sigui buska. Den entevista ku defuntu Martili Pieters i su amigu, kompa Pedro, mi a puntra tokante esaki i a komprondé di nan ku Bulabanda ta e nòmber mas bieu. Den buskamentu i buskamentu mi a bin topa den bukinan di e antropólogo Wyatt MacGaffey ku bulabanda tabata un rito kongoles masha importante1. Bulabanda tabata un rito kaminda hendenan ku no tabata ke keda bou di hefe di nan mes linahe (nos por bisa ku esaki ta famia hopi ekstendí) tabata rechasá nan hefe di linahe, i hui bai otro logá, entregá nan mes komo katibu na un hefe di linahe nobo. Hopi aña pasá mi a yama MacGaffey i puntr’é tokante esaki. E tabata asta na altura di eksistensha di Bulabanda komo nòmber di logá na Kòrsou. Den su buki Religion And Society in Central Africa: The Bakongo of Lower Zaire e ta menshoná esaki den nota #11 di p. 36. E nota ta bisa tekstualmente: “Bulabanda occurs as the name of a place in Curaçao, formerly a refuge for escaped slaves. The rite is also called koma n’loko and dia nkombo.” El a bisami ku el a keda intrigá tokante e nòmber ei. Tambe el a bisa ku e rito ta parti di un serie di rito ku ta regla famia, relashon familiar, i relashon den e teritorio ku bo ta biba. Ke men: bulabanda ta un rito pa sali for di bou di hefe di linahe. Na Kòrsou no tabatin hefe di linahe komo tal pasobra a habri famianan for di otro for di na Afrika. Loke si tabatin ta doño di plantashi, doño di esnan sklabisá. Den un situashon nobo aki e afrikano ku a subi Seiroma a disidí di rechasá su shon, bula bai bèk Afrika. Pero resientemente MacGaffey a skirbi tokante e práktika di sklabitut kongoles. Ei e ta meshoná ku tabata uza e akshon di bula banda spesífikamente den konteksto di sklabitut, ora e persona sklabisá ker a sali for di dominio di su doño. Un informante di e lokalidat mishonero Nganda ta deskribí e proseso asina’ki: When slaves were oppressed by their mfumu and wanted to run away, they could go to commit themselves by bula banda, to break a taboo, to whomever they chose. A slave would break a plate or mug, or tread on the prospect with his foot, kundyatila tambi, saying: I will not be paying you the money [in compensation] but my slave [aki mi ta suponé e informante lo tabata ke men “owner” i no “slave” – RA] who is a tyrant. Then the new mfumu is paid by the previous owner. If the previous owner does not want to let the person out of his hands he will have to pay a very large amount to the

protector. 1 Esaki ta yuda klara diferente asuntu: 1) bula banda tabata un akshon klaramente polítiko (tantu ritual komo pragmátiko i di mantenementu di un konsenshi krítiko) di parti di hende sklabisá na Kòrsou, 2) e tabata mará na un sobrebibensia di memoria kongoles di praktikanan ku tabata eksistí na nan tera na Afrika i porlotantu 3) e konsepto aki ta mará na e grupo kongoles ku tabata bou di katibunan na Kòrsou, 4) e ta indiká un memoria sosial di relashon di linahe òf di sklabitut na kontinente afrikano i 5) na nivel di ekspreshon e no ta un konstrukshon seshi. E kombinashon di un práktika kongoles-kurasoleño di liberashon for di sklabitut ku bulamentu bai bèk Afrika ta interesante komo posibel kaso di konvergensia. En prinsipio bula banda, den su konsepto kongoles mará na sklabitut kongoles no tin nada keber ku e idea di bula den shelu 1. Pero e dos konseptonan aki a topa na Kòrsou. Bula banda i bula bai a bira ruman di otro, entre otro na Seiroma. Tantu e konvergensha aki komo e dos ideanan riba nan mes ta kompliká den sentido di un perspektiva liberashonista. Den bula banda ta rechasá un shon, pero pa mara bo mes na un otro shon, kisas unu ménos kruel, mas rasonabel, òf asta kisas unu ku ta tuma bo pasobra e ta famia di bo i asina ta yuda bo bira parsialmente liber, ounke mará na su sirbishi. Bula bai tambe ta un konsepto místiko kompliká ku ta kombiná liberashon spiritual (bai bèk mundu di avochinan) ku huimentu for di kondishonnan sosial i polítiko no deseá. E asuntu di kome salu tambe ta plamá rònt den e diáspora afrikano. Tin diferente rito kaminda komementu di salu ta evitá ku bo por logra haña un estado ritual adekuá o rekerí. Spesifikamente e asuntu di por bula bai solamente si no a kome salu tambe ta eksistí pafó di nos isla. Interesante ta ku algun siglo pasá na Kongo kuria mungwa, ku su tradukshon ta kome salu, tabata para pa kristianisashon. Esaki ta pasobra konbershon tabata efektuá pa medio di boutismo uzando e rito di salu ku iglesia katóliko tabata uza pa su boutismonan regular. Tabata pone un tiki salu sea riba òf bou di lenga di esun ku tabata batisá. Lo ta interesante pa skucha e material di Zikinzá pa mira si e ekspreshon kuria mugwa ta bin dilanti den un ke otro kantika. Por ta ku e asuntu di kome salu ta bin for di ritonan afrikano pre-kristian. Pero mi ta pensa ku debí na e historia fuerte (ounke no nesesariamente eksitoso) di kristianisashon den Kongo “kome salu” den nos leyenda di bula bai Afrika ta bin di e rito kristian aki. Ke mèn: esnan ku a bira kristian a keda serka nan famia nobo di despues di konbershon. Esnan ku no a bira kristian a rechasá e famia nobo aki, bula bai Afrika bèk. Ku famia aki mi ta imahiná mi mes e komunidat kristian ku tabata mará na konbershon i no na lasonan di desendensia físiko komun. Te kaminda mi sa ta den papiamentu so tin e relashon di zonido ei ku ta hasi “bulabanda” i “bulabai” palabra kasi ruman. Pero ruman djafó si. Asta por bisa ku nan ta di diferente linahe. Nan a bin topa aki na Kòrsou. 2 Un otro kantika di bula bai bèk Afrika ta reforsá e derivashon aki for di un otro ángulo. E kantika aki ta menshoná kon ora algun katibu a mira kon tabata dal baka bion den solo kayente un di e katibunan a kanta: “Komafika aki n’ta no tera/aki ta ter’e Yobo ku Chamba/no n’po dula’kí no komafika”. Interesante ta ku nèt den un kuenta ku ta menshoná “dal baka bion” tambe tin e palabra koma, ku na kikongo nifiká “klaba”. Por mira “dal bion” komo “klaba bion” meskos ku nos ta bisa klaba klabu. “Fika” ta parse abika, un palabra kikongo pa “katibu”. Ke mèn nos lo por tradusí komafika > komabika > koma abika komo “klaba katibu”. Si ta trata baka asina, ki ta para pa nos! Si ta klaba baka lo bin klaba nos tambe. E palabra dula tambe ta interseante den e konteksto aki. Na Kimbu (idioma bantú di Tanzania) e ke mèn “prek”, miéntras ku na Nyamwezi i Sumbwa (tur dos tambe ta idioma bantú di Tanzania) e ta nifiká “bora”. No ta un palabra ku mi por a haña den

dikshonarionan kikongo pero e ta un palabra bantú si. En todo kaso, si por pone esakinan tur huntu, kisas: nos no por tuma sla di bion aki/no por laga nan klaba nos komo katibu. Nos herensia bantú no ta studiá i mester di atenshon serio pa nos por komprondé un parti importante di e historia ku nos ta karga den nos kurpa, mente i alma. Pasobra esakinan ta historianan ku ta keda problemátiko ya ku nan por kousa aktitutnan ku ta keda deskribí komo parti di sikologia personal na logá di herenshanan transmití. Nota: 1Kongo

Slavery Remembered by Themselves: Texts from 1915. InternationalJoumal of African Historical Studies Vol. 41, No. 1 (2008), p 55-76; sita di p. 69-70 2Nota

si ku tantu huimentu komo bula bai ta kubrí pa e palabra kongoles taya.

Lihat lebih banyak...

Comentarios

Copyright © 2017 DATOSPDF Inc.