Perivojna arhitektura projekta EXPO’98: Čimbenik preobrazbe istočnog obalnog područja Lisabona (Landscape Architecture of the EXPO’98 Project: Transformation Factor of the Eastern Coastal Zone of Lisbon)

PROSTOR

21 [2013] 1 [45] ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

SVEUÈILIŠTE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 21 [2013] 1 [45] 1-234 1-6 [2013]

POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT Znanstveni prilozi Scientific Papers 128-139

Lea Petroviæ Krajnik Perivojna arhitektura Mladen Obad Šæitaroci projekta EXPO’98 Boris Dundoviæ Èimbenik preobrazbe istoènog

Landscape Architecture of the EXPO’98 Project

obalnog podruèja Lisabona

Transformation Factor of the Eastern Coastal Zone of Lisbon

Pregledni znanstveni èlanak UDK 725.61

Subject Review UDC 725.61

Sl. 1. Artificijelna ekostruktura u Parque das Nações: Fig. 1. Artificial eco-structure in Parque das Nações: 1 - Parque do Tejo; 2 - Jardins Garcia d’ Orta; 3 - Alameda dos Oceanos; 4 - Jardins Suspensos; 5 - Rossio dos Olivais; 6 - Jardins da Água; 7 - Jardim das Ondas; 8 - Esplanada D. Carlos I; 9 - Passeio Ribeirinho; 10 - Cabeço das Rolas; 11 - Jardim Sul

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

21[2013] 1[45]

PROSTOR

129

Lea Petroviæ Krajnik, Mladen Obad Šæitaroci, Boris Dundoviæ Sveuèilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

University of Zagreb Faculty of Architecture HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

Pregledni znanstveni èlanak UDK 712:711.4”19” Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam 2.01.02. - Urbanizam i prostorno planiranje 2.01.05. - Pejsažna arhitektura Èlanak primljen / prihvaæen: 28. 2. 2013. / 10. 6. 2013.

Subject Review UDC 712:711.4”19” Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.02. - Urban and Physical Planning 2.01.05. - Landscape Architecture Article Received / Accepted: 28. 2. 2013. / 10. 6. 2013.

Perivojna arhitektura projekta EXPO’98 Èimbenik preobrazbe istoènog obalnog podruèja Lisabona

Landscape Architecture of the EXPO’98 Project Transformation Factor of the Eastern Coastal Zone of Lisbon

EXPO’98 istoèno obalno podruèje Lisabon perivojna arhitektura urbana preobrazba

EXPO’98 eastern coastal zone Lisbon landscape architecture urban transformation

Perivojna arhitektura projekta EXPO’98 važan je èimbenik urbane preobrazbe i unapreðenja okoliša istoènoga obalnog podruèja Lisabona površine 350 ha. Rezultati istraživanja pokazuju da udio perivojne arhitekture iznosi znatnih 40% ukupne površine predjela. Provedba projekta dugoroèno je pridonijela stvaranju prostornog identiteta grada, poboljšanju cjelokupne vrsnoæe života i održivom razvoju širega podruèja.

Landscape architecture of the EXPO’98 project is an important factor in the urban transformation and environmental rehabilitation of the eastern coastal zone of Lisbon (350 ha). This research shows that landscape architecture takes up 40 % of the total area. The implementation of the project proved to be a long-term contribution to the creation of spatial identity, to an improvement of the overall quality of life and to the sustainable development of the area.

130

PROSTOR

1[45] 21[2013] 128-139 L. PETROVIÆ KRAJNIK, M. OBAD ŠÆITAROCI, B. DUNDOVIÆ Perivojna arhitektura…

UVOD INTRODUCTION

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

zvanom „Zona intervencije” EXPO’98 (u tekstu dalje „Zona intervencije”), u sklopu kojeg se nalazi i podruèje EXPO’985 (Sl. 2.). Za potrebe ovoga istraživanja analiziraju se pojedinaèni perivojno ureðeni prostori i njihov udio u površini promatranoga podruèja. Kako bi se utvrdili izvedeni zahvati perivojno oblikovanog prostora, koriste se ove metode: usporedbena analiza planova i projekata, terensko istraživanje i metoda intervjua s osobama u nadležnim ustanovama. Analizom elemenata artificijelne ekostrukture - planiranih, projektiranih i implementiranih povodom provedbe projekta EXPO’98 - istražuju se njihovi funkcionalni i vizualni aspekti. Cilj je rada ukazati na važnost perivojne arhitekture pri urbanoj preobrazbi i okolišnom oporavku dijela grada te na to da organiziranje svjetske i meðunarodne izložbe dugoroèno pridonosi poboljšanju cjelokupne kvalitete života, stvaranju prostornog identiteta i održivom razvoju - izvedbom perivojno ureðenih prostora na izložbenom podruèju i u njegovu širem kontekstu.

P

erivojna arhitektura je artificijelna ekostruktura1 koja funkcionalno i vizualno pridonosi integraciji svih elemenata urbanog tkiva, znaèajno je mjesto socijalne interakcije koje višeznaèno i višestruko unapreðuje kulturu i kvalitetu života te predstavlja bitan element održivog razvoja. Udio perivojno oblikovanog prostora na odreðenom podruèju ukazuje na njegovo znaèenje za ekološki osviješteno planiranje i projektiranje. Tako ureðeni prostori uoblièuju sliku grada i oblikuju njegovu prepoznatljivost.2 Korištenje perivojne arhitekture u planiranoj preobrazbi i/ili širenju urbanih podruèja ima važnu ulogu u uspostavi uravnoteženih i okolišno prihvatljivih odnosa izmeðu izgraðenih i neizgraðenih podruèja. Organiziranje svjetskih, meðunarodnih izložaba i dogaðanja sa znaèajnim brojem posjetilaca, dugoga vremenskog trajanja i s brojnim zahvatima u infrastrukturi, suprastrukturi i ekostrukturi - ne samo na izložbenom podruèju veæ i na podruèju grada domaæina i regije - može se promatrati kao jedan od naèina planirane preobrazbe dijela grada ili njegova širenja. Ti zahvati, izravno ili posredno vezani za organiziranje izložbi, kratkoroèno pridonose uspjehu dogaðanja, a uèinci zahvata dugoroèno ostaju u trajno naslijeðe stanovnicima grada domaæina i regije.3 U ovome radu analiziraju se uèinci provedbe strateškog projekta EXPO’984 na fizièku strukturu perivojno oblikovanog prostora Lisabona. Uèinci se istražuju na istoènomu obalnom podruèju - na prostoru površine 350 ha na-

URBANISTIÈKI RAZVOJ ISTOÈNOGA OBALNOG PODRUÈJA LISABONA TIJEKOM 20. STOLJEÆA URBAN DEVELOPMENT OF THE EASTERN COASTAL ZONE OF LISBON IN THE 20TH CENTURY Morfologija istoènoga obalnog podruèja Lisabona uzduž rijeke Tejo, koje se izvorno kori1 Fizièki elementi urbane tvorevine jesu: infrastruktura (komunalni sustavi), suprastruktura (izgradnja) i ekostruktura (prirodna i artificijelna). Perivojna arhitektura svrstana je u artificijelnu ekostrukturu. [Petroviæ, 2009.] 2 Pod perivojnom arhitekturom smatraju se planirani/ projektirani antropogeni pejsažni prostori u gradu, samostalni ili kao dio sklopa zgrada, koji imaju ponajprije gradotvornu ulogu - avenije i gradska šetališta/promenade, perivojni trgovi, perivoji, perivojni gajevi, perivojne gradske šume i drugi javni krajobrazni prostori u gradu. Iako se izrièaji perivoj i park èesto smatraju istoznaènicama (sinonimima), valja ih razlikovati. Izvorno se rijeè park koristila u Francuskoj kao naziv za lovaèku šumu u renesansno doba (parc), poslije se taj naziv udomaæio za projektirane perivoje uz dvorce i u gradovima - parc, parco, Park), za razliku od uresnoga vrta (garden, jarden, jardin, Garten, giardino). U hrvatskom jeziku rijeè perivoj rabi se od 16. stoljeæa za renesansne perivoje, perivoje dvoraca ili gradske perivoje 19. stoljeæa. Od druge polovice 20. stoljeæa rijeè park poèela se rabiti za površinom velike prostore koji nisu ni izravno ni posredno vezani za perivojnu arhitekturu, kao što su tehnološki (industrijski) park, vozni park, energetski park (polje vjetroelektrana) i sl. Parkom se nazivaju i, pretežito prirodni, veæi šumoviti prostori (gradske park-šume) ili teritorij prepoznatih posebitosti kulturnoga krajolika, kao što su regionalni parkovi, nacionalni parkovi i parkovi prirode. Dok se u svim ostalim europskim jezicima koriste dvije rijeèi - park i garden (parco-giardino, parc-jarden, ParkGarten), u hrvatskom jeziku koristimo tri rijeèi - vrt, perivoj i park. Najèešæe znaèenje vrta jest povrtnjak, koji uglavnom nije predmet zanimanja perivojne arhitekture. [Obad Šæitaroci; Bojaniæ Obad Šæitaroci, 1996: 80] 3 Pariškom konvencijom iz 1928. godine osnovana je meðuvladina organizacija Bureau International des Expo-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Perivojna arhitektura… L. PETROVIÆ KRAJNIK, M. OBAD ŠÆITAROCI, B. DUNDOVIÆ 128-139 21[2013] 1[45]

stilo u poljodjelske svrhe, poèela se postupno mijenjati u drugoj polovici 19. stoljeæa uvoðenjem sjeverne željeznièke pruge. Temeljem prijedloga prvoga Generalnoga plana Lisabona - Plano Geral de Urbanização e Espansão de Lisboa (1938.-1948.), a zahvaljujuæi pristupaènosti željeznicom, povezanosti s lukom i pogodnom smještaju u odnosu na dominantne smjerove vjetrova - istoèno obalno podruèje i okolna polja odabrani su za smještaj glavnoga industrijskog predjela grada. Usporedno s provedbom neophodne urbane obnove zapadnoga i središnjega industrijskog obalnog predjela radi uèinka njihova dotadašnjeg korištenja, izvedeni su i zahvati na istoènomu obalnom pojasu (trasiranje nove industrijske prometnice podržane prometnicom Avenida Infante D. Henrique i popreènim osima, uspostavljanje industrijskog predjela luke Lisabona 1942. godine na postojeæemu obalnom pojasu i novonasipanim dijelovima, izrada Plano de Melhoramentos do Porto de Lisboa 1946. godine6), koji su omoguæili njegovo korištenje u nove svrhe. Od 1940-ih godina na istoènomu su obalnom podruèju smještena velika industrijska postrojenja7 te razlièiti sadržaji za logistièku podršku luèkih i drugih aktivnosti, koji su svojom strukturom i funkcijom dali prostoru specifièan karakter. Na važnost središnjeg prostora današnjega Doca dos Olivais ukazuje i njegova funkcija ‘kargo terminala’ te funkcija morske luke Cabo Ruivo za hidroavione na relaciji SAD - Europa u razdoblju od 1940-ih do 1950-ih godina.8 sitions [BIE] s ciljem kontrole uèestalosti, kandidature, odabira i procesa organiziranja svjetskih i meðunarodnih izložbi. Obnovom grada domaæina, kao jednim od ciljeva organiziranja izložbe prema BIE-u, obuhvaæeno je i integriranje novih prostora za život radi srednjoroènog i dugoroènog poboljšanja cjelokupne kvalitete urbanoga života. 4 Strateški projekt EXPO’98 temeljio se na dva potprojekta: organiziranje svjetske izložbe EXPO’98 pod ingerencijom BIE-a u trajanju od 22. svibnja do 30. rujna 1998. i urbana preobrazba istoènoga obalnog podruèja Lisabona površine 350 ha pod nazivom „Zona intervencije” EXPO’98 - Zona de Intervenção da EXPO ‘98, planirana za provedbu do 2009./10. godine. 5 Za potrebe ovoga istraživanja obuhvat analize ogranièen je na podruèje „Zone intervencije” - u poslijeizložbenom razdoblju nazvano Parque de Nações. Podruèje „Zone intervencije” ukljuèuje i površinu EXPO’98 podruèja. U istraživanju promatraju se dva referentna razdoblja, i to: predizložbeno i poslijeizložbeno razdoblje. Predizložbeno razdoblje odnosi se na vrijeme do poèeka zahvata vezanih za projekt EXPO’98, a poslijeizložbeno na razdoblje od završetka dogaðanja EXPO’98 do završetka strateškog projekta. [Petroviæ, 2009.] 6 Costa, 2008: 13 7 Rafinerija Petrogal i uljni tankovi te spremišta za druge naftne proizvode, industrijska klaonica Lisabona, nacionalno odlagalište za rashodovano streljivo, ureðaj za proèišæavanje otpadnih voda, Beirolas (odlagalište otpada), postaja za preradu krutog otpada i dr. 8 Godinho de Almeida; Cabral de Mello, 2009. 9 Revizija plana 2012. god. 10 *** 1999.b: 63 11 *** 1999.a: 63, 134

PROSTOR

131

Dugogodišnje korištenje podruèja u industrijske svrhe, širenje grada u smjeru sjeveroistoka i ideja o važnosti rijeke za grad doveli su do potrebe provedbe okolišnog oporavka i urbane preobrazbe istoènoga obalnog podruèja, koje postupno poèinju u 1980-im godinama zajedno s velikim projektima. Krajem 1980-ih u javnome mišljenju iskristalizirala se zamisao „okretanja grada prema rijeci”. Obale rijeke Tejo postale su važan element slike grada, a rijeka je ponovno jedna od najvažnijih prirodnih, kulturnih i gospodarskih vrijednosti Lisabona. Projektni natjeèaj za ureðenje obalnog podruèja, raspisan 1988. godine, poslužio je kao smjernica i podloga za èitav niz daljnjih urbanistièkih studija, planova i projekata koji su uslijedili u 1990-im godinama. Veæ poèetkom 1990-ih godina Câmara Municipal de Lisboa usvojila je dva plana - Plano Estratégico de Lisboa (1992.) i Plano Director Municipal (1994.)9 - kao osnovu za daljnji urbani razvoj Lisabona. ‘Rijeèni obalni luk’ - jedan od èetiriju glavnih podruèja grada, odreðen strateškim planom koji obuhvaæa i istoèno obalno podruèje grada - bio je planiran za preobrazbu i prenamjenu u ‘logistièku platformu’ Lisabona i njegove regije. Detaljniji projekti i aktivnosti na teritoriju pod ingerencijom Administração do Porto de Lisboa [APL] odreðeni su generalnim urbanistièkim planom. Uslijedila je i aktivnost luèke uprave Lisabona [APL], koja je 1994. godine predstavila kontroverzni plan - Plano de Ordenamento da Zona Ribeirinha, predlažuæi globalni koncept cijeloga podruèja izmeðu Algés i Matinha. Regionalnim planom ureðenja za podruèje metropolitanske regije Lisabona - Plano Regional de Ordenamento do Território da Área Metropolitana de Lisboa iz 1998. godine, dan je znaèajan naglasak na vrijednost istoènoga obalnog podruèja sve do opæinske granice Lisabona i Louresa. Zbog pretežitog korištenja prostora u industrijske svrhe i za potrebe luke tijekom gotovo polovice stoljeæa, istoèno obalno podruèje bilo je okolišno unazaðeno i oneèišæeno, a tokovi rijeka Tejo i njezina pritoka Trancão oneèišæeni otpadnim vodama, èemu je pridonio i nedostatak legislative za okolišno ureðenje i neophodne zahvate na tome podruèju.10 Odabir smještaja za održavanje EXPO’98 na podruèju izmeðu Doca dos Olivais i Beirolas 1991. godine11, koji je dotad bio strukturno-funkcionalna zapreka urbanom razvoju i otvaranju prema rijeci Tejo, potaknuo je znaèajnu preobrazbu cijeloga istoènoga obalnog pojasa Lisabona koje u predizložbenom razdoblju nije sadržavalo nikakve perivojno ureðene površine (Sl. 3.). Na poèetku 21. stoljeæa predmetno je podruèje u procesu daljnjeg razvoja, a to potvrðuje i izrada plana - Plano de Urbanização

Sl. 2. Smještaj podruèja „Zone intervencije” - Parque das Nações Fig. 2. Location of the ”Intervention Zone” - Parque das Nações

Sl. 3. Parque das Nações prije zahvata vezanih za projekt EXPO’98 Fig. 3. - Parque das Nações before the interventions related to the EXPO’98 project

132

PROSTOR

1[45] 21[2013] 128-139 L. PETROVIÆ KRAJNIK, M. OBAD ŠÆITAROCI, B. DUNDOVIÆ Perivojna arhitektura…

da Zona Ribeirinha Oriental (2008.)12, koji odreðuje opæu organizaciju toga prostora.

PROJEKT EXPO’98 I PARQUE DAS NAÇõES EXPO’98 PROJECT AND PARQUE DAS NAÇõES Od samog poèetka strateški se projekt EXPO’98 smatra pokretaèem urbane preobrazbe Lisabona. Projekt EXPO’98 zasnivao se na dva potprojekta: 1. organiziranje svjetske izložbe i 2. urbana preobrazba te ponovno oživljavanje istoènoga obalnog podruèja. Voðenje projekta bilo je zamišljeno i strukturirano u dvije etape: prva etapa (1993.1998.)13 obuhvaæala je koncept „Zone intervencije” i EXPO’98 podruèja, pripremu zemljišta, izgradnju neophodne infrastrukture i suprastrukture, organiziranje i upravljanje izložbom; druga etapa (nakon završetka izložbe - 2009./10.) obuhvaæala je voðenje projekta i upravljanje daljnjim razvojem „Zone intervencije”.

Sl. 4. Shema smještaja perivojno ureðenih prostora u detaljnim planovima ureðenja podruèja Parque das Nações Fig. 4. Distribution scheme of landscaped areas in the detailed development plans of Parque das Nações

Razvojni projekt obilježavalo je uvoðenje visokoinovativnih održivih urbanih koncepata i projekata s ciljem stvaranja novih standarda urbanog razvoja i kvalitete života te ponovno oživljavanje podruèja na istoènomu dijelu grada. Koncept se temeljio na uspostavljanju odnosa izmeðu rijeke i grada, ureðenju okoliša i krajolika, integraciji urbanog tkiva s ciljem stvaranja novoga multifunkcionalnog žarišta razvoja unutar šire metropolitanske regije. Dugoroènost projekta bila je zasnovana na raznolikosti korištenja, multifunkcionalnosti, jedinstvenosti prostora i izgradnje te stvaranju novog centraliteta mjesta.14 Strateški ciljevi poslijeizložbenog razdoblja ukljuèivali su: osiguranje urbane vrsnoæe „Zone intervencije”, brzi razvoj urbanih aktivnosti i pribavljanje financijskih izvora za pokrivanje izvanrednih investicija. Za provedbu projekta osnovano je poduzeæe Parque EXPO’98 S.A. koje se bavilo izradom koncepta projekta, izgradnjom, korištenjem i razgradnjom nekadašnje suprastrukture EXPO’98, aktivnostima vezanim za naknadno korištenje cijeloga podruèja te promocijom prodaje nekretnina (to je znatno olakšavalo financiranje cjelokupnoga EXPO’98 projekta). Prethodne studije i projektni natjeèaj za EXPO’98 podruèje i njegov širi kontekst „Zonu intervencije” prethodili su izradi plana ureðenja istoènoga dijela grada, koji je vodio arhitekt i urbanist Luís Vassalo Rosa.15 „Zona intervencije”, površine 350 ha, u duljini 5 km uz rijeku Tejo, omeðena je na istoku rijekom Tejo, na sjeveru rijekom Trancão, sjevernom željeznièkom trasom na zapadu i prometnicom Avenida Marechal Gomes da Costa na jugu. Podruèje je urbanistièki usmjereno u

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

šest detaljnih planova ureðenja: Planos de pormenor (PP1 - Zona panoramske platforme ili Središnja zapadna zona; PP2 - Zona EXPO’98 podruèja ili Središnja istoèna zona; PP3 - Zona Avenida do Marechal Gomes da Costa ili Južna zona; PP4 - Zona Beirolas ili Sjeverna zona; PP5 - Zona Sacavém; PP6 Parque do Tejo) i PR - Porto de Recreio, koji su bili administrativni instrumenti za voðenje cijelog projekta. Usporedno s planiranjem velikog dogaðanja izraðen je plan naknadnog korištenja EXPO’98 podruèja, zajedno s detaljnim planovima ureðenja cijele „Zone intervencije”16 (Sl. 4.). Odmah nakon završetka EXPO’98 podruèje je ponovno otvoreno za javnost pod novim nazivom - Parque das Nações (Park nacija). Sadržaji u Parque das Nações pružaju brojne moguænosti za razlièite socijalne aktivnosti - od sporta i zabave do edukativnih aktivnosti, a raznolikost javnih prostora, meðu kojima se istièu elementi perivojne arhitekture, omoguæava stanovnicima i zaposlenicima predmetnog i okolnog podruèja socijalno meðudjelovanje.

PERIVOJNA ZAMISAO PODRUÈJA PARQUE DAS NAÇõES LANDSCAPE CONCEPTION OF THE PARQUE DAS NAÇõES AREA Uz izgradnju zgrada za višenamjensko korištenje (pretežito stambeno-poslovne namjene) te zgrada javne i društvene namjene, perivojno ureðeni prostori17 na promatranom podruèju predstavljaju znaèajne elemente provedbe urbane preobrazbe i oporavka oko12 Ciljevi plana jesu [*** 2008: 27]: odrediti dinamiku Zone EXPO’98 s urbanom obnovom i ureðenjem istoènoga obalnog podruèja; ukloniti zapreke izmeðu grada i rijeke prikladnim oblikovanjem rastera i mreže prometnica; modernizirati opravdane industrijske aktivnosti sagledavajuæi današnje potrebe koje su srednjoroèno i dugoroèno održive; predvidjeti industrijske sadržaje; osigurati smještaj malih centara za istraživanje i razvoj; urediti stambena podruèja, uz uklanjanje degradiranog stanovanja te neprikladnoga i zastarjeloga urbanog tkiva; stvoriti zelene koridore; istražiti moguænosti uvoðenja drugih oblika javnog prijevoza - tramvaja; stvoriti uvjete za integraciju prostora istoène obale kao mjesta turistièkih aktivnosti i aktivnosti za slobodno vrijeme grada; stvoriti uvjete za pomlaðivanje i socijalnu raznolikost stanovništva; osigurati mehanizme provedbe uravnoteženom obnovom na cijelom podruèju obuhvata plana. 13 U prvoj etapi projekta poduzeti su opsežni radovi na regulaciji toka rijeke Trancão i spreèavanju njena daljnjeg zagaðivanja proširenjem postojeæe i izgradnjom nove stanice za proèišæavanje otpadnih voda, iz „Zone intervencije” i okolnih podruèja izmještene su luèke i industrijske djelatnosti, a provedeno je i èišæenje te ureðenje obala rijeke Tejo. Sve je to omoguæilo postupnu preobrazbu prostora. 14 *** 1997: 49-53 15 de Clascà, Teresol, 1999. 16 Planovi su se temeljili na ovim premisama: valorizacija i jedinstvenost „Zone intervencije” u kontekstu obale rijeke Tejo; centralitet „Zone intervencije” u mreži dostup-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Perivojna arhitektura… L. PETROVIÆ KRAJNIK, M. OBAD ŠÆITAROCI, B. DUNDOVIÆ 128-139 21[2013] 1[45]

PROSTOR

133

liša nekad važnoga industrijskog podruèja Lisabona. Pri osmišljavanju i izvedbi perivojno ureðenih prostora „Zone intervencije” EXPO’98 bilo je neophodno funkcijom i oblikovanjem zadovoljiti potrebe privremenog naèina korištenja prostora tijekom trajanja EXPO’98 i trajnog korištenja nakon završetka dogaðanja. Urbanistièki plan ureðenja za to podruèje iz 1994. godine postavio je kriterije prema kojima su javne perivojne površine trebale biti osmišljene kao koncept urbanih mreža temeljen na modelu ortogonalnog rastera, ali prilagoðen postojeæim morfološkim obilježjima prostora. Na podruèju Parque das Nações nalazi se jedanaest perivojno ureðenih prostora, i to su: Parque do Tejo, Jardins Garcia d’ Orta, Alameda dos Oceanos, Jardins Suspensos, Rossio dos Olivais, Jardins da Água, Jardim das Ondas, Esplanada D.Carlos I, Passeio Ribeirinho , Cabeço das Rolas i Jardim Sul. 1) Parque do Tejo - Na sjevernom dijelu Parque das Nações, na površini od oko 100 ha, nalazi se Parque do Tejo koji je odreðen zasebnim detaljnim planom ureðenja (PP6 Parque do Tejo). Gradski park18 smješten je uz desnu obalu rijeke Tejo u duljini od oko 2,5 km, protežuæi se od rijeke Trancão na sjeveru sve do Torre Vasco da Gama na jugu simbol EXPO’98. Zapadnu granicu gradskog parka èini stambena izgradnja izvedena kao dio urbane i okolišne preobrazbe nekadašnjega industrijskog podruèja istoènoga obalnog predjela Lisabona (obuhvaæene detaljnim planovima ureðenja PP4 - Zona Beirolas ili Sjeverna zona i PP5 - Zona Sacavém). Perinosti iz metropolitanske regije Lisabona; usuglašavanje sa strategijom Plano Regional de Ordenamento do Território da Área Metropolitana de Lisboa, Plano Director Municipal Lisabona i Louresa te utvrðivanju plana ureðenja u granicama potrebnim da se omoguæi razvoj alternativa odreðenih u detaljnim planovima ureðenja. 17 U ovome radu razmatraju se perivojno ureðene (planirane i projektirane) površine javnog karaktera. 18 Parque do Tejo svrstan je u tip gradskoga parka zbog svoje velièine od približno 100 hektara, a buduæi da je planiran i projektiran kao artificijelni prostor u gradu, razmatra se u sklopu perivojne arhitekture. Zbog brojnih visokih nasada (drveæa) u takvima, površinom velikim artificijelnim perivojnim prostorima postupno prevladaju prirodni ekosustavi pa kao takvi pridonose urbanitetu (gradotvornosti) i biološko-ekološkoj cjelovitosti. 19 Raspisom natjeèaja uvjetovano je ekološki osviješteno projektiranje (osiguravanje složenog sustava tretiranja otpada - filtriranja i proèišæavanja otpadnih voda). U provedbi projekta primijenjena je reciklaža materijala (gline i drobljenca) izvaðenog iz luèkog podruèja rijeke Tejo i korištenog kao zapreke izmeðu oneèišæenog tla i konstrukcije novog pejsaža. 20 Topole i jasen na manjim potezima uz rijeku, uzvodno potez stabala borova i stabala hrasta plutnjaka na unutrašnjim podruèjima. 21 Park ima važnost za grad i širu metropolitansku regiju zahvaljujuæi prometnoj dostupnosti i posebnosti sadržaja okolne izgradnje.

vojno ureðeni prostor dostupan je javnim prijevozom (autobus, metro, željeznica), buduæi da se nalazi u neposrednoj blizini intermodalnog èvora Estação do Oriente (arhitekta Santiaga Calatrave), a nad parkom prolazi most Ponte Vasco da Gama povezujuæi Lisabon s njegovim širim metropolitanskim podruèjem s druge strane ušæa rijeke Tejo. S obzirom na to da je gradski park predstavljao jednu od znaèajnih intervencija za urbanu preobrazbu i okolišni oporavak obalnog predjela te za cjelokupan preustroj metropolitanskog podruèja Lisabona, u sklopu provedbe projekta i priprema za izložbu EXPO’98 proveden je meðunarodni natjeèaj 1994. godine, na kojem je prva nagrada za ureðenje Parque do Tejo dodijeljenja pejsažno-arhitektonskom studiju Hargreaves Associates iz San Francisca. Prostor19 obilježavaju tri osnovna elementa: 1. trodimenzionalno oblikovanje terena ritmièkim ponavljanjem i raznolikostima; 2. podruèja s biljkama i raslinjem koja se izmjenjuju ovisno o smještaju unutar parka20 i 3. sustav putova koji obuhvaæa hijerarhijsku mrežu odreðujuæi funkcionalne i autonomne strukture. Meðusobna kombinacija korištenih elemenata omoguæila je prostornu organizaciju koja se odlikuje scenskom, vizualnom i osjetilnom raznolikošæu. Parque do Tejo osmišljen je ponajprije kao gradski i metropolitanski park21 koji omoguæuje socijalno meðudjelovanje i edukaciju stanovnika, zaposlenika i posjetitelja toga podruèja te primjenu nove tehnološke infrastrukture u funkciji održavanja ekosustava. Zahvaljujuæi svojem smještaju uz rijeku te urbanoj preobrazbi i okolišnom oporavku nekad industrijom oneèišæenog podruèja, omo-

Sl. 5. Maketa Parque das Nações - centralno podruèje Fig. 5. Model of Parque das Nações - central area

134

PROSTOR

1[45] 21[2013] 128-139 L. PETROVIÆ KRAJNIK, M. OBAD ŠÆITAROCI, B. DUNDOVIÆ Perivojna arhitektura…

Sl. 6. Smještaj perivojno ureðenih prostora podruèja Parque das Nações u širem kontekstu Fig. 6. Location of Parque das Nações landscaped areas in their wider context [1 - Parque do Tejo; 2 - Jardins Garcia d’ Orta; 3 - Alameda dos Oceanos; 4 - Jardins Suspensos; 5 - Rossio dos Olivais; 6 - Jardins da Água; 7 - Jardim das Ondas; 8 - Esplanada D. Carlos I; 9 - Passeio Ribeirinho; 10 - Cabeço das Rolas; 11 - Jardim Sul]

guæeno je ‘vraæanje’ obale rijeke gradu i oblikovanje atraktivnog prostora za slobodno vrijeme i rekreaciju. 2) Jardins Garcia d’ Orta - Linearni perivoj Jardins Garcia d’ Orta, površine oko 1,5 ha, obuhvaæen je detaljnim urbanistièkim planom PP2 - Zone EXPO’98 podruèja ili Središnja istoèna zona. Vizualno se nadovezuje na južni dio Parque do Tejo, povezujuæi strukturu Torre Vasco da Gama na sjeveru i podruèje Doca dos Olivais na jugu. Zapadnu granicu linearnog perivoja danas èine prostor nekadašnje Praça Sony (arhitekta Luisa Pacheca Marquesa), cjelina Feira International de Lisboa22 (arhitekata Antónia Barreirosa Ferreire i França Doria) i višenamjenska zgrada Pavilhao Atlantico23 (arhitekta Regina Cruza uz SOM - Skidmore, Owings and Merill). Pejsažni arhitekt João Gomes da Silva sa suradnicima iz Studio Globala osmislio je linearnu perivojnu površinu podijeljenu u šest

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

zasebnih ortogonalnih insula pravokutnog oblika izduženih u smjeru sjever-jug. Insule tematski predstavljaju glavna podruèja odreðenih biljnih vrsta iz doba otkriæa (Makaronesia, Mozambija i Angola, Coloane, Goa, te São Tomé i Brazil), a odlikuju se obiljem i raznolikošæu vegetacije egzotiènih i tropskih ekosustava. Linearni perivoj Jardins Garcia d’ Orta ima naglašeno socijalno znaèenje kao mjesto druženja i odmora. Meðusobno povezuje okolnu suprastrukturu i ekostrukturu, a podijeljenost izduženog poteza ‘vrtova’ i njihova raznolikost dodatno obogaæuju istoèno proèelje sklopa Feira International de Lisboa. 3) Alameda dos Oceanos - Glavna uzdužna os Alameda dos Oceanos postavljena je kroz gotovo cijelo podruèje Parque das Nações u duljini više od 3,5 km. Na sjeveru se aleja preko kružnog toka nastavlja na Via do Oriente, a na jugu se spaja u Avenida Marechal Gomes da Costa. Na sjevernom dijelu Parque

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Perivojna arhitektura… L. PETROVIÆ KRAJNIK, M. OBAD ŠÆITAROCI, B. DUNDOVIÆ 128-139 21[2013] 1[45]

das Nações sve do nekadašnjeg ulaza na EXPO’98 podruèje, aleja je okružena stambeno-poslovnom izgradnjom (PP4 - Zona Beirolas ili Sjeverna zona). Središnji dio aleje (od nekadašnjega sjevernog ulaza pa sve do nekadašnjega južnog ulaza na EXPO’98 podruèje) dotièu insule poslovno-stambene izgradnje (nekad privremena paviljonska izgradnja) i trgovaèki centar Vasco da Gama sa zapadne strane, a s istoène strane pojedinaène strukture izgraðene povodom EXPO’98 kao komplementarni sadržaji novoga centraliteta grada i regije (Feira International de Lisboa, Pavilhão Atlântico, Portugalski paviljon s Praça Ceremonial, Pavilhão do Conhecimento - Ciência Viva24 i dr.). Od Torre Galpa pa sve do kružnog toka na Avenida Marechal Gomes da Costa na jugu predmetnog podruèja okosnicu okružuje stambeno-poslovna izgradnja na istoènoj strani (nekad južno izložbeno podruèje) i perivoj Cabeço das Rolas na zapadnoj, koji se nadovezuje na strukturu stambeno-poslovne izgradnje odreðene detaljnim urbanistièkim planom Zona Avenida do Marechal Gomes da Costa ili Južna zona [PP3]. Popreèni presjek aleje mijenja se ovisno o njezinoj funkciji. Najreprezentativniji je njezin središnji dio ureðen prema projektu pejsažnog arhitekta Joãoa Gomesa da Silve koji je sastavljen od tri podcjeline. Prostor obilježava sustav vodenih igara (vulkana - elemenata javne umjetnosti) postavljenih na središnjoj perivojno ureðenoj platformi (dvije od tri podcjeline). Varijacija korištenih perivojnih elemenata odreðuje podcjeline, a odabirom jednostavnog poploèenja i sadnjom boènih šetnica osigurano je oblikovno jedinstvo poteza. Sjeverni i južni dio aleje izvan nekadašnjeg EXPO’98 podruèja imaju ponajprije prometnu funkciju za stanovnike i posjetitelje Parque das Nações, a središnji dio osim prometne funkcije25 ima znaèajnu socijalnu ulogu, buduæi da se koristi kao mjesto druženja, šetnje, odmora i kontemplacije. 4) Jardins Suspensos - Vertikalni vrtovi autora Joséa Veludoa smješteni su na prostoru izmeðu Parque das Nações i željeznièke pruge u neposrednoj blizini intermodalnog èvora Oriente s istoène i zapadne strane. Koriš22 Tijekom trajanja izložbe u sklopu je bila smještena sjeverna meðunarodna zona koja je nakon završetka izložbe prenamijenjena. 23 Pavilhao Atlantico, kapaciteta 10.000 sjedala, koristi se za potrebe sportskih, kulturnih i znanstvenostruènih dogaðanja. Za vrijeme EXPO’98 nosio je ime Paviljon Utopia. 24 Autor je arhitekt João Luis Carrilho da Graçe, a danas je muzej znanosti i tehnologije. 25 Nakon završetka EXPO’98 središnji dio Alameda dos Oceanos preuzeo je funkciju i kolnog prometa zbog novog korištenja okolne izgradnje. 26 Autor je arhitekt Manuel Salgado.

tenjem biljnih vrsta koje rastu vertikalno po betonskom zidu ostvareno je vizualno odvajanje željeznièke pruge od okolnog prostora. 5) Rossio dos Olivais - Perivojni trg Rossio dos Olivais (autor je pejsažni arhitekt João Gomes da Silva), površine oko 1,4 ha, od velikog je znaèenja ponajprije zbog smještaja na središnjem dijelu Parque das Nações, povezujuæi nekadašnje ulaze Porta do Sol (danas trgovaèki centar Vasco da Gama) i Porta Fluvial uz rijeku Tejo. Njegovo sjeverno proèelje oblikuje višenamjenska zgrada Pavilhão Atlântico, a na jugu se nalaze Portugalski paviljon i izgradnja uz Doca dos Olivas u kojoj su smješteni sadržaji ugostiteljske namjene. Prostor ima funkciju popreène veze izmeðu linearnog perivoja Jardins Garcia da Orta i aleje Alameda dos Oceanos, a to omoguæava kontinuirano kretanje perivojnim ambijentom. Pravokutni oblik Rossio dos Olivaisa dodatno naglašavaju kompozicijski elementi izdužena vodena površina u smjeru istok-zapad, drvored topola i jarboli za zastave koji usmjeravaju kretanje od urbanog ambijenta prema rijeci. Organska geometrija poploèenja kao aluzija na ocean negira prostornu izduženost i povezuje okolne strukture u jedinstvenu cjelinu. Perivojni trg ima znaèajnu socijalnu ulogu za korisnike okolne izgradnje i za posjetitelje trgovaèkog centra Vasco da Gama, a njegov položaj omoguæuje neposrednu vezu trgovaèkog centra s obalom rijeke Tejo. 6) Jardins da Água - Linearni perivoj Jardins da Água (autori: pejsažni arhitekt João Gomes da Silva i umjetnica Fernanda Fragateiro), površine oko 1,4 ha, nalazi se na podruèju nekadašnjeg EXPO’98. Perivoj je smješten u produžetku Avenida Ulisses na prostoru izmeðu Alameda dos Oceanos i rijeke Tejo. Prostor dotièu Pavilhão do Conhecimento Ciência Viva i servisna zgrada Oceanário na sjeveru, a na jugu zgrade Teatro Luís de Camões26 i Sport TV. Perivoj je kompozicijski podijeljen na razlièite tematske podcjeline (Jardins da Palmeira, Pomar do Mediterrâneo, Lago de Ulisses, Edifício da Cascata i Jardim Hidráulico) meðusobno povezane šetnicama, djelima urbane umjetnosti Fernande Fragateiro i sadržajima vezanim za temu vode. Perivojni prostor odlikuje se socijalnom funkcijom kao mjesto okupljanja, igre i zabave za djecu, a njegov smještaj u kontekstu okolne izgradnje reprezentativnih graðevina javne i društvene namjene daje mu dodatnu oblikovnu i funkcionalnu vrijednost. 7) Jardim das Ondas, perivoj površine oko 0,61 ha, djelo je umjetnice Fernande Fragateiro kao hommage spisateljici Virginiji Woolf. Perivoj se nalazi izmeðu Passeio Ribeirinho i zgrade Oceanário. Na sjevernoj strani perivoj

PROSTOR

135

136

PROSTOR

1[45] 21[2013] 128-139 L. PETROVIÆ KRAJNIK, M. OBAD ŠÆITAROCI, B. DUNDOVIÆ Perivojna arhitektura…

Tabl. I. Zastupljenost perivojno ureðenih prostora u detaljnim planovima ureðenja podruèja Parque das Nações Table I Prevalence of landscaped areas in detailed development plans for Parque das Nações Perivojno ureðeni prostori

PP1

PP2

1

Parque do Tejo

2

Jardins Garcia d’ Orta

3

Alameda dos Oceanos

4

Jardins Suspensos

5

Rossio dos Olivais

+

6

Jardins da Água

+

7

Jardim das Ondas

+

8

Esplanada D.Carlos I

+

9

Passeio Ribeirinho

10

Cabeço das Rolas

11

Jardim Sul

PP3

PP4

PP5

PP6

PR

+ + +

+

+

+

+

+

+ +

završava vodenom površinom Doca dos Olivais, a na južnom dijelu nadovezuje se na Jardins da Água. Naglašena topografija terena simulira ritam gibanja oceana i omoguæava individualizaciju naèina korištenja prostora kao mjesta za odmor i zabavu. Prostor odlikuje socijalna funkcija i vizualna atraktivnost. 8) Esplanada D. Carlos I, površine oko 0,66 ha, ureðena je prema projektu pejsažnog arhitekta Joãoa Gomesa da Silve. Perivojno ureðeni prostor smješten je izmeðu zgrade Pavilhão do Conhecimento - Ciência Viva i servisne zgrade Oceanário. Na sjeveru perivoj završava vodenom površinom Doca dos Olivais, a na južnom dijelu linearnim perivojem Jardins da Água. Esplanada koju dotièe nadstrešnica izduženoga je tlocrtnog oblika, premrežena stazama izmeðu ploha zasaðenih brojnim biljnim vrstama. Perivojno ureðeni prostor ima ponajprije znaèenje mjesta susreta, a služi kao poveznica okolne izgradnje i artificijelne ekostrukture (Jardins da Água).

Sl. 7. Udjeli perivojno ureðenih površina u detaljnim planovima ureðenja podruèja Parque das Nações Fig. 7. Share of landscaped areas in detailed development plans for Parque das Nações

9) Passeio Ribeirinho (Caminho da Costa tijekom trajanja EXPO’98), perivojna šetnica duljine oko 2,4 km, ureðena je prema projektu pejsažnog arhitekta Joãoa Gomesa da Silve. Smještena je uz rijeku Tejo, obrubljena drvoredom, a postavljeni elementi urbane opreme omoguæuju intenzivno korištenje i socijalno meðudjelovanje, koji ovu šetnicu èine jednim od najaktivnije korištenih javnih prostora u Parque das Nações. 10) Cabeço das Rolas, perivoj površine oko 4,2 ha, smješten je na podruèju obuhvaæenom detaljnim planom ureðenja pretežito stambene izgradnje (PP3 - Zona Avenida do Marechal Gomes da Costa ili Južna zona). Sjevernu granicu podruèja èini Avenida Ulisses, južnu Rua Cosário das Ilhas, istoènu granicu Alameda dos Oceanos, a na zapadu proteže se do Passeio Báltico koji je smješten usporedno sa željeznièkom prugom. Prema detaljnom planu ureðenja (PP3 - Zona Avenida do Ma-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

rechal Gomes da Costa ili Južna zona), na sjevernom dijelu podruèja koje zatvaraju navedene prometnice trebala bi biti izgraðena zgrada oko Praça Principe Perfeito kao akcent završetka Avenida Dom João II, a na jugoistoènom dijelu, na mjestu današnjih parkirališnih površina, zgrada za potrebe smještaja sadržaja javne i društvene namjene, te na zapadnom dijelu perivoja izgradnja za istu svrhu. Perivoj, smješten na najvišoj nadmorskoj visini Parque das Nações (pejsažnog arhitekta Gonçaloa Ribeira Tellesa), obilježava stupnjevito oblikovan teren s terasama zasaðenim travom i vodene površine (jezero na mjestu nekadašnjih protupožarnih spremnika rafinerije te vodeni vrt na mjestu dvaju manjih spremnika rafinerije). Pergole s biljnim pokrovom i druga urbana oprema postavljena u perivoju oblikuju mjesta za odmor i druženje. Cabeço das Rolas ima funkciju povezivanja okolne stambene i poslovne izgradnje, a njegova izdignutost daje mu karakter landmarka. 11 ) Jardim Sul, površine oko 0,41 ha, nalazi se na jugu Parque das Nações. Perivojno ureðena površina smještena je uz rijeku Tejo na mjestu gdje Avenida Marechal Gomes da Costa prelazi u Rua Cintura do Porto. Na sjevernoj strani perivoja nalazi se zgrada tvrtke Tekevera, a na jugu hala tvrtke Expocar. Perivoj je ureðen prema projektu pejsažnog arhitekta Gonçaloa Ribeira Tellesa i prepoznatljiv je po introvertiranosti ambijenta, a to omoguæuje korisnicima okolne izgradnje mir i ugodu prilikom korištenja. * * * U prvoj etapi projekta EXPO’98 poduzeti su opsežni zahvati koji su omoguæili postupni oporavak okoliša predmetnog podruèja i njegova šireg konteksta. Izmještanje luèkih i industrijskih djelatnosti iz „Zone intervencije” i okolnih podruèja, radovi na regulaciji toka rijeke Trancão, proširenje postojeæe i izgradnja nove stanice za proèišæavanje otpadnih voda te èišæenje i ureðenje obala rijeke Tejo omoguæili su postupnu preobrazbu prostora, a time i unapreðenje cijeloga okoliša. Provedena analiza prostornoplanske dokumentacije i terenska istraživanja prostora istoènoga obalnog predjela Lisabona ukazuju da udio perivojno ureðenih prostora iznosi znaèajnih 40% ukupne površine Parque das Nações. Detaljni plan ureðenja Parque do Tejo [PP6] ima najveæi udio perivojno ureðenih površina, dok kod detaljnih planova ureðenja Zona Sacavém [PP5] i Porto de Recreio [PR] nisu zastupljene javne ureðene perivojne površine (Sl. 4. i 7. te Tabl. I.). Najveæi broj perivojno ureðenih prostora (7 od ukupno 11) nalazi se na nekadašnjem

Perivojna arhitektura… L. PETROVIÆ KRAJNIK, M. OBAD ŠÆITAROCI, B. DUNDOVIÆ 128-139 21[2013] 1[45]

Ovisno o njihovu smještaju unutar urbano i okolišno preobraženog podruèja nekad industrijskog predjela, kao i o okolnoj izgradnji, perivojno ureðeni prostori odlikuju se specifiènim oblikovanjem i funkcijom.

ZAKLJUÈAK CONCLUSION Artificijelne ekostrukture projekta EXPO’98 jedno su od sredstava za ostvarivanje dugoroènih ciljeva urbane preobrazbe i okolišnog oporavka istoènoga obalnog podruèja Lisabona. Urbanistièki plan ureðenja (Plano de Urbanização da Zona de Intervenção da EXPO 98) i detaljni planovi (Planos de Pormenor) doneseni su temeljem sagledavanja potreba i analiza moguænosti dugoroènog korištenja istoènoga obalnog podruèja. Perivojno ureðeni prostori „Zone intervencije” EXPO’98 / Parque das Nações osmišljeni su tako da funkcijom i oblikovanjem zadovoljavaju potrebe privremenog naèina korištenja tijekom EXPO’98 i trajnog korištenja prostora nakon završetka dogaðanja. Analizom „Zone intervencije” EXPO’98 / Parque das Nações i pojedinaènih perivojno ureðenih prostora - planiranih, projektiranih i implementiranih povodom provedbe projekta EXPO’98 na predmetnom podruèju - utvrðeno je da udio perivojno oblikovanog prostora iznosi znaèajnih 40% ukupne površine urbano i okolišno preobraženog podruèja te da je zastupljena raznovrsnost tipova perivojne arhitekture (sedam tipova, i to: gradski park, perivoj, linearni perivoj, perivojni trg, perivojna šetnica, aleja i vertikalni vrtovi). Udio zastupljenosti perivojno ureðenih površina, raznovrsnost tipova te njihovo oblikovno i funkcionalno znaèenje ukazuju na ekološki osviješteno planiranje i projektiranje. Perivojno ureðeni prostori podruèja Parque das Nações svojim razmještajem i oblikovanjem funkcionalno integriraju okolnu suprastrukturu i infrastrukturu podruèja. Njihova meðusobna povezanost, u kompoziciji

137

Cabeço das Rolas

Jardim Sul

+

Passeio Ribeirinho

Esplanada D.Carlos I

Jardins da Água

Rossio dos Olivais

+

+

+

+

Perivojni trg

+

Vertikalni vrtovi

+

Perivojna šetnica Aleja

+

+

Perivoj Linearni perivoj

Jardim das Ondas

Gradski park

Jardins Suspensos

Tipovi perivojne arhitekture

Alameda dos Oceanos

Na analiziranom podruèju nalaze se razlièiti tipovi perivojne arhitekture: jedan gradski park, dva linearna perivoja, èetiri perivoja, vertikalni vrtovi, perivojna šetnica i aleja (Tabl. II.). Tip gradski park zauzima 75% od ukupno perivojno ureðenog podruèja Parque das Nações (Sl. 8.).

PROSTOR

Tabl. II. Zastupljenost pojedinih tipova perivojne arhitekture u Parque das Nações Table II Prevalence of landscape architecture individual types in Parque das Nações Jardins Garcia d’ Orta

EXPO’98 podruèju koje je obuhvaæeno detaljnim planovima ureðenja Zone EXPO’98 podruèja ili Središnje istoène zone [PP2] i djelomièno Zone panoramske platforme ili Središnje zapadne zone [PP1]. Neki se od perivojno ureðenih prostora zbog svoje funkcionalne i/ili oblikovne važnosti protežu kroz nekoliko detaljnih planova ureðenja (Tabl. I.).

Parque do Tejo

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

+ +

javnih prostora podruèja kao osnovnog elementa urbane preobrazbe, omoguæuje kontinuirano kretanje i boravak korisnika na atraktivnim prostorima. Ti su prostori znaèajna mjesta socijalnog meðudjelovanja i društvenosti. Svojom estetskom posebnošæu te brojnošæu i raznolikošæu moguænosti korištenja pridonose kulturi i kvaliteti života istoènog dijela grada i šire metropolitanske regije zahvaljujuæi prometnoj dostupnosti i posebnosti sadržaja okolne izgradnje. Nakon završetka izložbe EXPO’98 perivojno ureðeni prostori zadržali su svoju svrhu i karakter, a to potvrðuje i rast kolektivnog korištenja cijelog prostora razlièitih socijalnih skupina. Perivojno ureðeni prostori uz rijeku Tejo, organizirani centralno u blizini Doca dos Olivais (Passeio Ribeirinho, Jardim das Ondas, Rossio dos Olivais i dr.), i dalje su namijenjeni iskljuèivo za pješaèko korištenje te predstavljaju mjesta na kojima se najviše zamjeæuje ‘zajedništvo’ korisnika prostora, dok je Alameda dos Oceanos djelomièno promijenila svoj funkcionalni i vizualni karakter uvoðenjem kolnog prometa te volumenima nove obodne izgradnje. Parque do Tejo postupno se prepoznaje u svijesti korisnika kao park koji omoguæuje socijalno meðudjelovanje. Prilikom preobrazbe i ponovnog oživljavanja industrijom oneèišæenog predjela istoènoga obalnog podruèja Lisabona perivojna arhitektura imala je važnu ulogu u procesu osmišljavanja ekološki prihvatljivih i uravnoteženih odnosa izmeðu postojeæe i nove izgradnje te neizgraðenih podruèja. Provedba projekta EXPO’98, s naglaskom na kompoziciju javnih perivojnih prostora kao osnovnih elemenata preobrazbe, dugoroèno pridonosi stvaranju prostornog identiteta, a nemjerljivo je i njegovo znaèenje u poboljšanju cjelokupne vrsnoæe života te održivom razvoju širega podruèja.

Sl. 8. Udjeli tipova perivojne arhitekture u Parque das Nações Fig. 8. Share of landscape architecture types in Parque das Nações

138

PROSTOR

1[45] 21[2013] 128-139 L. PETROVIÆ KRAJNIK, M. OBAD ŠÆITAROCI, B. DUNDOVIÆ Perivojna arhitektura…

Literatura Bibliography

Izvori Sources

1.

Dokumentacijski izvori

2.

3.

4.

5. 6. 7.

8.

Costa, J. P. (2008.), Cinco gerações de renovação urbana na ribeira de Lisboa, „AML Estuarium”, No. 1: 12-17, Edição Área Metropolitana de Lisboa, Lisboa de Clascà, J. R.; Teresol, M. (1999.), El Tajo y Lisboa. La transformación de una zona portuaria fluvial, „OP: Revista del Colegio de Ingenieros de Caminos, Canales y Puertos”, 2 (47): 1217, Lisboa Obad Šæitaroci, M.; Bojaniæ Obad Šæitaroci, B. (1996.), Parkovna arhitektura kao element slike grada, „Prostor”, 4 (1): 79-94, Zagreb Petroviæ, L. (2009.), Impact of the World Exhibition on Urban and Regional Development, disertacija, Technische Universität Graz, Graz Salgado, M. (1998.), Expo 98 in Lissabon - Expo 98 in Lisbon, „Topos”, 23: 75-83, München *** (1997.), Lisbon World Expo 98 [eds. Triqueiros, L.; Sat, C.; Oliveira, C.], Blau&Gili, Lisbon *** (1999.a), Documentos para a história da EXPO’98 (1989-1992) [ed. Velez, J. P.], Parque das Nações, Parque EXPO’98, S. A., Lisboa *** (1999.b), Relatório - Exposição Mundial de Lisboa de 1998, [ed. Morgado, A.], Parque EXPO’98, S. A., Lisboa

Arhivski izvori Archive Sources

Document Sources 1.

2. 3.

4.

5. 6. 7.

8.

9. 10.

11.

12.

13. 14. 15. 16.

17.

18.

19.

20.

Godinho de Almeida, M. M.; Cabral de Mello, D. (2009.), Urban design and building for a sustainable neighborhood in Lisbon, Portugal (1994-2009) - PP4 EXPO’98 urban renewal project [PADCM] *** (1992.), Plano Estratégico de Lisboa [PEL], Câmara Municipal de Lisboa, Lisboa *** (1994.a), Plano Director Municipal [PDM] de Lisboa, Câmara Municipal de Lisboa, Lisboa *** (1994.b), Plano de Urbanização da Zona de Intervenção da EXPO 98, Parque EXPO’98, S. A., Lisboa *** (1995.a), Plano Director, Parque EXPO’98, S. A., Lisboa *** (1995.b), Plano de Pormenor 1 Zona Central [PP1], Parque EXPO’98, S. A., Lisboa *** (1995.c), Plano de Pormenor 2 Zona do Recinto da EXPO 98 [PP2], Parque EXPO’98, S. A., Lisboa *** (1995.d), Plano de Pormenor 3 Zona Sul, Avenida do Marechal Gomes da Costa [PP3], Parque EXPO’98, S. A., Lisboa *** (1995.e), Plano de Pormenor 4 Zona Norte, Beirolas [PP4], Parque EXPO’98, S. A., Lisboa *** (1999.c), Plano de Pormenor 1 Zona Central, Plataforma panorâmica [PP1], Parque EXPO’98, S. A., Lisboa *** (1999.d), Plano de Pormenor 2 Zona do Recinto da EXPO 98 [PP2], Parque EXPO’98, S. A., Lisboa *** (1999.e), Plano de Pormenor 3 Zona Sul, Avenida do Marechal Gomes da Costa [PP3], Parque EXPO’98, S. A., Lisboa *** (1999.f), Plano de Pormenor 4 Zona Norte, Beirolas [PP4], Parque EXPO’98, S. A., Lisboa *** (1999.g), Plano de Pormenor 5 Zona de Sacavém [PP5], Parque EXPO’98, S. A., Lisboa *** (1999.h), Plano de Pormenor 6 Parque do Tejo [PP6], Parque EXPO’98, S. A., Lisboa *** (1999.i), Plano de Urbanização da Zona de Intervenção da EXPO 98, Parque EXPO’98, S. A., Lisboa *** (2009.), Propoposta Carta Estrategica de Lisboa 2010-2024 - Um compromiso para o futuro da cidade, Câmara Municipal de Lisboa, Lisboa *** (2012.), Revisão da Plano Director Municipal [PDM] de Lisboa, Câmara Municipal de Lisboa, Lisboa *** (2012.), Plano Geral de Intervenções da Frente Ribeirinha de Lisboa, Câmara Municipal de Lisboa, Lisboa [u izradi] *** (2008.), Documento Estratégico de Monitorização da Zona Ribeirinha Oriental, Câmara Municipal de Lisboa, Direcção Municipal de Planeamento Urbano, Departamento de Planeamento Urbano, Lisboa [u izradi]

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

1. 2.

Technische Universität Graz, Rechbauerstrasse 12, Graz [TUG] Privatna arhiva Duarte Cabral de Mello i Maria Manuel Godinho de Almeida, Lisabon [PADCM]

Internetski izvori Internet Sources 1. 2. 3.

www.portaldasnacoes.pt/ [17.1.2013.] www.gap.pt/ [17.1.2013.] www.cm-lisboa.pt/ [1.2.2013.]

Intervjui Interviews 1.

2.

Ribeiro Machado, A. (2009.), Discussion on Public Spaces of the EXPO 1998 Project. [Intervju Lee Petroviæ Krajnik s predstavnikom Parque EXPO’98, održanog 20.01.2009., Parque EXPO’98, S.A., Lisabon, Portugal] Cabral de Mello, D. (2010.), Discussion on Parque das Nações [Intervju Lee Petroviæ Krajnik s jednim od autora detaljnog plana ureðenja Zona Beirolas ili Sjeverne zone (PP4), održanog 14.07.2010., The Second International Conference on Sustainable Architecture and Urban Development, Amman, Jordan]

Izvori ilustracija Illustration Sources Sl. 1. Petroviæ Krajnik, 2009. (3,6); www.portaldasnacoes.pt/ (1,2,4,5,7-11) Sl. 2. Petroviæ Krajnik, 2013. Sl. 3. *** (1997.) Sl. 4. Petroviæ Krajnik, 2013. Sl. 5. Petroviæ Krajnik, 2009. Sl. 6. Petroviæ Krajnik, 2013. Sl. 7. Autori, 2013. Sl. 8. Autori, 2013. Tabl. I. Autori, 2013. Tabl. II. Autori, 2013.

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Perivojna arhitektura… L. PETROVIÆ KRAJNIK, M. OBAD ŠÆITAROCI, B. DUNDOVIÆ 128-139 21[2013] 1[45]

PROSTOR

139

Sažetak Summary

Landscape Architecture of the EXPO’98 Project Transformation Factor of the Eastern Coastal Zone of Lisbon The paper discusses the landscape architecture of the EXPO’98 project and its significance in the urban transformation and environmental rehabilitation of the eastern coastal zone of Lisbon. Landscape architecture is an artificial eco-structure that functionally and visually contributes to the integration of infrastructure and suprastructure. It is a place significant for social interaction with a multifaceted and manifold contribution to culture, quality of life and sustainable development. The share of landscape architecture in a given area indicates its significance for environmentally friendly urban and development planning, and spaces thus designed form the image of the city and shape its recognisability. Accordingly, the impact of EXPO’98 on the physical structure of Lisbon is apparent both in the ”Intervention Zone” on the Tagus riverfront in the eastern part of the city, and in the broader context encompassed by the strategic project. By analysing a number of individual artificial eco-structure constituents that the ”Intervention Zone” comprises, this research aims to specify the important outcomes concerning the urban transformation and environmental rehabilitation. In the second half of the 19th century, the conversion of an originally agricultural area in the eastern part of Lisbon was initiated by the building of a new northern railway. Starting in 1938, the General Plan of Urbanization and Expansion of Lisbon introduced abundant industrial facilities to the eastern coastal area of the city today known as Doca dos Olivais. The expansion of the city in north-east direction, idea of the importance of the river Tagus to Lisbon and a long-term use of the area for industrial purposes have led to the necessity for environmental remediation and urban transformation of the eastern coastal zone. Numerous urban studies, plans, and designs ensued in the decade following the competition for the riverfront in 1988. In 1991, a part of the eastern riverfront of Tagus between Doca dos Olivais and Beirolas was chosen as the location for the international exhibition EXPO’98. [Translated by the authors]

The environmental degradation and contamination of this space presented a structural and functional barrier to the urban development and opening towards the River Tagus. The Strategic Plan of Lisbon (1992) and the Master Plan (1994) became the bases for further urban development. The EXPO’98 strategic project combines two main sub-projects: 1) organisation of the World Exhibition, and 2) urban transformation and revitalization of the eastern coastal zone of Lisbon. The first phase of the development project (1993-1998) determined both the ”Intervention Zone” and the EXPO’98 site. The second phase of the project occurred after EXPO’98, until 2010, and it regulated the further development of the ”Intervention Zone” according to the project whose main concept included the establishment of the role of the river in the city, the environment and the landscape plans, the establishment of a new multifunctional focus of the metropolitan region’s development and its integration in the city. The ”Intervention Zone” was regulated through the urban development plan and six detailed development plans. After EXPO’98, the 350 ha wide span of the Zone (under the new name of Parque das Nações) was open to the public, offering numerous sporting and educational activities and a leisure area. Its landscape architecture is the fundamental element of urban transformation and, inserted into the grid model of the urban development plan, it became a composition of voids and solids - the unity of public spaces and physical structures. The northern part of Parque das Nações, stretching on the surface of 100 ha, is Parque do Tejo designed by Hargreaves Associates from San Francisco. Surrounded by two rivers - Tagus and Trancão - it is significant because of water remediation and recycling. To the south of Parque do Tejo there are numerous smaller parks intended as places of social interaction and relaxation. Those are Jardins Garcia d’Orta (a linear stroke of six rectangular parks), Jardins Suspensos (with characteristic vertical gar-

Biografije Biographies Dr.sc. LEA PETROVIÆ KRAJNIK, dipl.ing.arh., zaposlena je od 2004. godine na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu u svojstvu znanstvene novakinje. Doktorirala je na temu „Impact of the World Exhibition on Urban and Regional Development” 2009. godine na Technische Universität Graz, Austrija. Dr.sc. MLADEN OBAD ŠÆITAROCI, dipl.ing.arh., redoviti je profesor na Arhitektonskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu, voditelj znanstvenoistraživaèkog projekta i autor brojnih znanstvenih i struènih radova iz podruèja urbanizma, prostornog planiranja i pejsažne arhitekture. [www.scitaroci.hr] BORIS DUNDOVIÆ je student Arhitektonskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu. Demonstrator je na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu.

LEA PETROVIÆ KRAJNIK, Ph. D., Dipl.Eng.Arch., has been employed since 2004 as research assistant at the Department of Urban Planning, Physical Planning and Landscape Architecture. In 2009 she defended her PhD thesis entitled ”Impact of the World Exhibition on Urban and Regional Development” at the Technische Universität Graz, Austria. MLADEN OBAD ŠÆITAROCI, Ph. D., Dipl.Eng.Arch., is a full professor at the Faculty of Architecture of the University of Zagreb, head of scientific research project and author of numerous scientific and professional works in urban planning, physical planning and landscape architecture. [www.scitaroci.hr] BORIS DUNDOVIÆ is a student of the Faculty of Architecture, University of Zagreb. He is a demonstrator at the Department of Urban Planning, Physical Planning and Landscape Architecture.

dens), Jardins da Água (with interconnected waterthemed features), Jardim das Ondas (which simulates ocean movements), Esplanada D. Carlos I (with varied flora), Passeio Ribeirinho (along the River Tagus) and Jardim Sul on the very south. The wider park of Cabeço das Rolas with cascades of grass and water surfaces and designed by Gonçalo Ribeiro Telles connects the neighbouring residential and business structures and acts as a landmark. The 3.5 km long main longitudinal axis which connects almost all mentioned public spaces is Alameda dos Oceanos. While the north and the south part of Alameda dos Oceanos, are characterised by its traffic function, the representative central part comprises a system of water game fountains, designed by João Gomes da Silva, who also designed Rossio dos Olivais plaza. The landscape architecture contributes to the whole revitalised area by a noticeable share of 40 per cent. On account of expert planning and ruminated solutions, the area of ephemeral pedestrian use during EXPO’98 was conveniently converted into an area of permanent use by both vehicular traffic and pedestrians. Seven different types of landscape architecture (urban park, park, linear park, plaza, promenade, alley, and vertical gardens) resonate with the intent of both functional and visual combining of surrounding suprastructure and infrastructure of the area. EXPO’98 landscape architecture has an important role in the process of creating environmentally friendly solutions and a balanced relationship between the existing and newly-built construction, as well as the unbuilt areas in the process of transformation of the eastern coastal zone of Lisbon. The implementation of the EXPO’98 strategic project, focusing on the composition of public spaces (landscape architecture as a fundamental element of urban transformation), contributes in long term to the creation of spatial identity, to the improvement of the overall life quality, and to sustainable development of the whole area. LEA PETROVIÆ KRAJNIK MLADEN OBAD ŠÆITAROCI BORIS DUNDOVIÆ

ZnaËenja Meanings

PROSTOR m space, room; (površina) area; (zona) tract; (prostranstvo) extent, expanse; (za kretanje/ manevriranje) elbow-room, playroom, leeway, scope; (prostorije, smještaj) premises, accomodation | životni ~ living space; stambeni ~ housing; školski ~ school space; poslovni ~ office space/premises; ~ za noge legroom; prema raspoloživom ~u on a space available basis; fig pružati ~za offer/give scope for; posvetiti (pokloniti) ~ (u novinama) devote (give) space to; zbog pomanjkanja ~a because of limited space; radi uštede na ~u to save space; povreda zraËnog ~a violation of airspace, aerosp; istraživanje ~a space exploration ŽELJKO BUJAS (1999.), Veliki hrvatsko-engleski rjeËnik | Croatian-English dictionary, Nakladni zavod Globus, Zagreb

Cijena pojedinaËnog broja Price per issue Hrvatska: 75 kn Europa | Europe: 24 Eur Izvaneuropske zemlje | Outside Europe: 27 Eur U cijene su ukljuËeni troškovi poštarine. | Postage and handling included in the price.

»asopis PROSTOR objavljuje znanstvene Ëlanke iz svih grana arhitekture i urbanizma, ali i radove iz drugih znanstvenih podruËja (povijesti umjetnosti, arheologije, etnologije, sociologije, geografije, graðevinarstva, geodezije, šumarstva, dizajna...), ako su sadržajem vezani za problematiku arhitekture i urbanizma. PROSTOR je primarni znanstveni Ëasopis i tiska samo neobjavljene Ëlanke, koji istodobno i u istom obliku ne mogu biti ponuðeni drugom izdavaËu. Osim znanstvenih priloga koji podliježu recenziji, decimalnoj klasifikaciji i kategorizaciji (izvorni znanstveni Ëlanci, prethodna priopæenja, pregledni Ëlanci, izlaganja na znanstvenim skupovima), iznimno æe se objavljivati i struËni Ëlanci analitiËkog karaktera. U skladu s navedenim, u PROSTORU se neæe objavljivati recentni projekti ni ostvarenja, osim u sluËajevima kada je posrijedi visokostruËno, odnosno primijenjeno znanstveno rješenje nekoga posebnog pitanja ili problema u sklopu projekta, uz uvjet da je sadržaj prikazan na znanstveni naËin (koncepcijski, tehniËki, tehnološki ili metodološki problem, a ne projekt ili zgrada kao takvi). U prateæim rubrikama publiciraju se prijevodi, bibliografski prilozi, recenzije i prikazi (Ëasopisa, knjiga, izložaba, znanstvenih skupova), vijesti i aktualnosti iz struke, kronika Arhitektonskog fakulteta te sažeci obranjenih doktorskih disertacija i magistarskih radova.

Narudžbe Ordering Info

•

UPI-2M HR - 10000 Zagreb, Meduliæeva 20 Tel. +385/1/4921-389 Fax. +385/1/4921-390 www.upi2mbooks.hr [email protected]

•

•

•

• • •

Besplatan pristup internet izdanju Ëasopisa Free On-line Access to Internet Edition Dostupni su svi Ëlanci publicirani u svim dosad izašlim brojevima u PDF formatu. All published articles in previous issues are available in PDF format. EISSN 1333-9117 PROSTOR Online: www.arhitekt.hr/prostor

•

»asopis PROSTOR prijavljen je Ministarstvu znanosti i tehnologije RH kao primarna znanstvena publikacija za podruËje tehniËkih znanosti: znanstveno polje: arhitektura i urbanizam. »asopis PROSTOR upisan je u evidenciju periodiËnih tiskovina pri Ministarstvu informiranja RH (sada Ministarstvo kulture RH) pod prijavnim brojem 38 (Potvrda o prijavi periodiËke tiskovine od 12.05. 1992, kl. 104, ur. br. 523-021/92-847/38). PROSTOR izlazi polugodišnje (dva broja u godištu). U godištu 1 (1993) i 2 (1994) Ëasopis je izlazio tromjeseËno (Ëetiri broja u godištu). Predajom potpisanoga primjerka rukopisa autor jamèi da je iskljuèivi nositelj autorskog prava predmetnoga djela te pristaje na objavu èlanka u tiskanom i elektronskom izdanju èasopisa (Prostor Online), kao i na referiranje u sekundarnim bazama. Rukopisi prihvaæenih Ëlanaka ne vraæaju se. Objavljeni se prilozi ne honoriraju. Za znanstvene stavove i iznesena mišljenja u Ëlanku, toËnost podataka, te pravo objave tekstualnih i ilustracijskih priloga odgovorni su autori. Sva prava umnožavanja i komercijalne reprodukcije pridržava nakladnik. Korištenje podataka dopušteno je, uz obvezno citiranje potpune reference PROSTORA.

Izlaženje Ëasopisa financijski potpomaže Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.

The journal PROSTOR publishes scientific papers from all branches of architecture and urban planning as well as texts from other fields of science (art history, archaeology, ethnology, sociology, geography, civil engineering, geodesy, forestry, design...) if their content relates to architectural issues. PROSTOR is a primary scientific journal and accepts only previously unpublished papers which cannot be simultaneously offered in the same form to another publisher. In addition to scientific contributions, which are subject to evaluation by reviewers, decimal classification and categorisation (original scientific papers, preliminary communications, reviews, conference papers), professional papers of analytical character will be published exceptionally. In accordance with the above, design projects will not be published in PROSTOR, except in cases that display a highly expert or applied scientific solution for a particular issue or problem within a project, unless the content is presented in a scientific manner (a conceptual, technical, technological or methodological problem, but not a project or a building itself). The accompanying sections include translations, bibliographies, evaluations and reviews (of journals, books, exhibitions, conferences), the latest news and topical issues in the field, chronicle of the Faculty of Architecture as well as summaries of defended doctoral disertations and master’s theses. •

•

•

•

• • •

•

The journal PROSTOR is registered with the Ministry of Science and Technology, RC, as a primary scientific publication in the area of technical sciences: scientific field: architecture & urban planning. The journal PROSTOR is registered as a periodical publication with the Ministry of Information, RC (now the Ministry of Culture, RC) under the entry number 38 (Registration of a Periodical Publ. Certif. from May 12, 1992, class 104, Reg. No. 523-021/92-847/38). PROSTOR is a half-yearly publication (two issues a year). In vol. 1 (1993) and 2 (1994) the journal was published quartarly. By delivering his / her signed paper, the author guarantees that he is the sole copyright holder of his work and grants his consent to its publishing in hardcopy or electronic edition (Prostor online) as well as to its abstracting / indexing in secondary data bases. Typescripts of accepted papers are not returned. The author does not receive any payment. Responsibility for scientific attitudes and opinions presented in the paper, the accuracy of data and the right to publish the text(s) and illustrations rests with the author(s). All rights (copying and commercial reproduction) reserved by the Publisher. The use of data is permitted with obligatory citation of full reference to PROSTOR.

The journal is financially supported by the Ministry of Science, Education and Sports of Republic of Croatia.

PROSTOR ZNANSTVENI »ASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

SVEU»ILI©TE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 21 [2013] 1 [45] 1-234 1-6 [2013]

OsnivaË i nakladnik Founder & Publisher SveuËilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet HR - 10000 Zagreb, KaËiæeva 26 www.arhitekt.hr Za nakladnika For the Publisher Prof.mr.sc. Boris Koružnjak Dekan fakulteta | Dean of the Faculty Glavni i odgovorni urednik Editor-in-Chief Prof.dr.sc. Mladen Obad ©æitaroci SveuËilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet Urednik Editor Doc.dr.sc. Zlatko Karaè SveuËilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet Uredništvo Editorial Board Prof.dr.sc. Ante Marinoviæ-Uzelac dipl.urb.IUUP, Zagreb [PoËasni Ëlan uredništva | Honorary member] Izv.prof.dr.sc. Jasenka Bertol-VrËek SveuËilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet Prof.dr.sc. Aleksandar Homadovski SveuËilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet Prof.dr.sc. Zlatko Juriæ SveuËilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof.dr.sc. SreËko Pegan SveuËilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet Dr.sc. Tomislav Premerl Zagreb Izv.prof.dr.sc. Karin Šerman SveuËilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet Izv.prof.dr.sc. Feða Vukiæ, prof. SveuËilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Studij dizajna Meðunarodno uredništvo International EB Prof.Arch. Nezar AlSayyad, Ph.D. University of California, Berkeley, USA Prof. Judith Bing, M.Arch. Drexel University, Philadelphia, USA Prof. Joan Busquets, Ph.D. GSD, Harvard University, Cambridge, USA Prof.d.d. Alberto Darias Principe Universidad de la Laguna, Tenerife, Spain Prof. Rudolf Klein, Ph.D. Ybl Miklós Építéstudományi Kar, Szent István Egyetem, Budapest, Hungary Prof.dr. Fedja Košir Univerza v Ljubljani, Slovenia Prof.emerit. Udo Kultermann, Ph.D. Washington University, St. Louis, Missouri, USA Prof.Arch. Donatella Mazzoleni Universitá Federico II, Napoli, Italy Prof. Ákos Moravánszky, Ph.D. Eidgenössische Technische Hochschule [ETH], Zürich, Switzerland Prof.Mag.Arch. Boris Podrecca Technische Universität, Stuttgart, Germany Robert Upton, M.A. Royal Town Planning Institute, London, UK

Izvršno uredništvo Managing Board Izv.prof.dr.sc. Ariana ©tulhofer Doc. Mia Roth-Èerina Izvršne urednice | Managing Editors Asist.mr.sc. Roberto Vdoviæ Urednik internet izdanja | Internet Editor Doc.dr.sc. Iva Muraj Urednica Fakultetske kronike | Faculty Chronicle Editor Paula Šimetin Urednica sažetaka doktorata i magisterija | Editor in charge of summaries of doctoral dissertations and master’s theses V.asist.dr.sc. Lea Petroviæ Krajnik V.asist.dr.sc. Zorana Sokol Gojnik Tajnice uredništva | Editorial Secretary StruËni i tehniËki suradnici Professional and Technical Staff Mirjana Ostoja, prof. Lektura | Croatian Language Editor Željka Mikloševiæ, prof. Prijevod na engleski | English Translation Mirjana ©ah, prof. Korektura | Proof-reader Ljiljana Loina-Hohnjec Prijepis | Typing Saša StubiËar, dipl. dizajner Oblikovanje | Design DENONA d.o.o., Zagreb Grafièka priprema, tisak i uvez | Lay-out, Print and Binding Povjerenstvo za nakladništvo Fakulteta Publishing Council of Faculty Prof.dr.sc. Mladen Obad ©æitaroci Prof.dr.sc. Andrej Uchytil Izv.prof.dr.sc. Ariana Štulhofer Izv.prof.dr.sc. Feða Vukiæ, prof. Doc.dr.sc. Zrinka Barišiæ Mareniæ Doc.dr.sc. Zlatko Karaè Doc. Mia Roth-Èerina (predsjednica) Asist.mr.sc. Roberto Vdoviæ Pred. Tajana Jaklenec Zn.novak Mojca Smode Cvitanoviæ

Adresa uredništva Editor’s Office Address PROSTOR Sveuèilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26 Hrvatska | Croatia Tel. +385/1 4639 382 Fax. +385/1 4828 079 E-mail: [email protected]

Prilozi objavljeni u PROSTORU referiraju se u: PROSTOR is abstracted or indexed in:

• Academic Search Complete EBSCO Publishing, Ipswich, MA, USA • Architectural Publications Index Royal Institute of British Architects (RIBA), The British Architectural Library, London, England • Arts and Humanities Citation Index® [A&HCI] - Web of Science® [WoS] Thomson Reuters, Philadelphia, PA, USA • Avery Index to Architectural Periodicals Columbia University in the City of New York, Avery Architectural and Fine Arts Library, N.Y., USA • CAB Abstracts CAB International, Wallingford, Oxon, United Kingdom • Catalogue, Index of Periodicals The Library of Congress, Washington D. C., USA • Directory of Open Access Journals (DOAJ) Lund University Libraries, Sweden • Hrèak - Portal znanstvenih èasopisa Republike Hrvatske Sveuèilišni raèunski centar Zagreb i Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo, Zagreb, Hrvatska • Hrvatska bibliografija: niz B - prilozi u èasopisima i zbornicima; niz C - serijske publikacije Nacionalna i sveuèilišna knjižnica, Zagreb, Hrvatska • SCOPUS Elsevier, Amsterdam, Netherland • ULRICHSWEB Proquest, Cambridge, United Kingdom • Žurnale Geografija Akademija nauk Rusije, Institut nauènoih informacii, Moskva, Russia

Sadržaj Contents Znanstveni prilozi Scientific Papers IZVORNI ZNANSTVENI ÈLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS 2-13

14-25

26-43

SNJEŽANA PEROJEVIÆ

LJILJANA BLAGOJEVIÆ BORISLAV VUKIÆEVIÆ

MELITA ÈAVLOVIÆ ANDREJ UCHYTIL

Tvrðava Gripe u Splitu

Gripe Fortress in Split

Izgradnja od 1647. do 1682. godine

Construction in 1647-1682

UDK 721(497.5 Split)”16”

UDC 721(497.5 Split)”16”

Hotel Ko-op u Ulcinju arhitekata Hinka Bauera i Marijana Haberlea

Hotel Co-op in Ulcinj by Architects Hinko Bauer and Marijan Haberle

UDK 72.036:728(497.16 Ulcinj)”19”

UDC 72.036:728(497.16 Ulcinj)”19”

Arhitektonske kompozicije Alfreda Albinija

Architectural Compositions of Alfred Albini

UDK 72.01:72.036(497.5 A. Albini)”19”

UDC 72.01:72.036(497.5 A. Albini)”19”

PRETHODNA PRIOPÆENJA PRELIMINARY COMMUNICATIONS 44-55

56-67

68-79

80-91

92-103

ALBERTO DARIAS PRÍNCIPE

ALAN BRAUN ALENKA DELIÆ

ANA GRGIÆ SANJA MATIJEVIÆ BARÈOT

MANDICA SANKOVIÆ ALENKA DELIÆ VEDA MARIJA VARNAI

ANDREA MARIA JANDRIÈEK

Refurbishing the Keep of Asilah Castle (Morocco): A Controversial Intervention

Obnova kule dvorca Asilah (Maroko): sporni zahvat

UDC 72.02:728.8

UDK 72.02:728.8

Povijesno-prostorni razvoj historicistièkog ljetnikovca Grbac u Zagrebu

Historical and Spatial Development of the Historicist Grbac Cottage in Zagreb

UDK 728.8:72.035(497.5 Zagreb)”18”

UDC 728.8:72.035(497.5 Zagreb)”18”

Tri primjera javnih prostora stambenih naselja Splita iz druge polovice 20. stoljeæa

Three Examples of Public Open Spaces in Split Housing Developments from the Second Half of the 20th Century

UDK 711.4(497.5 Split)”19”

UDC 711.4(497.5 Split)”19”

Povezanost ureðenja stambenih èetvrti i alergijskih dišnih bolesti na primjeru Vinkovaca

Relationship between Residential Urban Design and Allergic Respiratory Diseases - A Case Study of Vinkovci

UDK 712:728:616-05(497.5 Vinkovci)”00”

UDC 712:728:616-05(497.5 Vinkovci)”00”

Residential Consolidation

Stambena komasacija

A Sustainable Approach to Physical Planning and Economic Development

Održivi pristup prostornom planiranju i ekonomskom razvoju

UDC 711.4:330.34

UDK 711.4:330.34

PREGLEDNI ZNANSTVENI ÈLANCI SUBJECT REVIEWS 104-115

116-127

128-139

BISERKA DUMBOVIÆ BILUŠIÆ MLADEN OBAD ŠÆITAROCI

Zaštita krajolika

Landscape Protection

Usporedba zakonodavne osnove u Hrvatskoj i europskim zemljama

Comparison of Legislation in Croatia and European Countries

UDK 712:719(497.5)

UDC 712:719(497.5)

BRANKA ANIÈIÆ PETRA PEREKOVIÆ DORA TOMIÆ

Kriteriji uklapanja vjetroelektrana u krajobraz

Criteria for the Integration of Wind Farms into Landscape

UDK 712:719:621.311

UDC 712:719:621.311

LEA PETROVIÆ KRAJNIK MLADEN OBAD ŠÆITAROCI BORIS DUNDOVIÆ

Perivojna arhitektura projekta EXPO’98

Landscape Architecture of the EXPO’98 Project

Èimbenik preobrazbe istoènog obalnog podruèja Lisabona

Transformation Factor of the Eastern Coastal Zone of Lisbon

UDK 712:711.4”19”

UDC 712:711.4”19”

140-157

158-169

170-181

BORKA BOBOVEC IVAN MLINAR

JASENKA KRANJÈEVIÆ

DAVOR ANDRIÆ KRISTINA CAREVA ARIANA ŠTULHOFER

Program društveno poticane stanogradnje u Hrvatskoj

Social Housing Construction Scheme in Croatia

UDK 728:711.4(497.5)”00”

UDC 728:711.4(497.5)”00”

Arhitektonski opus Alfreda Kellera na Kvarneru

Alfred Keller’s Architectural Works in Kvarner

UDK 72.036(497.5 Kvarner)A. Keller”19”

UDC 72.036(497.5 Kvarner)A. Keller”19”

Primjena aluminijskih konstrukcija u gradnji obiteljskih kuæa

Use of Aluminium Structures for the Construction of Family Houses

UDK 72.02:72.036:728

UDC 72.02:72.036:728

Aktualno Current Themes 185

MIA ROTH-ÈERINA

Godišnjak Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu 2011./12.

Faculty of Architecture Zagreb, Yearbook 2011/12

186-187

VELIMIR NEIDHARDT

Idealni grad

The Ideal City

Andrija Mutnjakoviæ

Andrija Mutnjakoviæ

Primjena raèunala u urbanistièkom i prostornom planiranju

Implementation of Computers in Urban and Spatial Planning

Krunoslav Šmit

Krunoslav Šmit

Dubrovnik - Centar iza Grada

Dubrovnik - Centre behind the City

Studija urbane preobrazbe

A study into urban transformation

Krunoslav Šmit, Borka Bobovec, Nataša Ivaniševiæ

Krunoslav Šmit, Borka Bobovec, Nataša Ivaniševiæ

Arhitektura Beograda 1950.-2012.

Architecture of Belgrade 1950-2012

Mihajlo Mitroviæ

Mihajlo Mitroviæ

Suhozid.hr - otvoreni javni popis hrvatskih suhozida

Suhozid.hr - Open Access List of Croatian Dry Stone Structures

Bibliografija

Bibliography

èasopisa PROSTOR, god. 1-20 [1993.-2012.]

of journal PROSTOR, vol. 1-20 [1993-2012]

188

189

190

191

ANA MRÐA

TAMARA MARIÆ

ALEKSANDAR KADIJEVIÆ

FILIP ŠRAJER DRAŽEN ODOBAŠIÆ GORAN ANDLAR

Bibliografija Bibliography 203-233

KAROLINA HOHNJEC IVA MURAJ